Nacin drzanja opasnih pasa
September 15, 2011
Novi Pravilnik o strucnom usavrsavanju veterinara
March 19, 2012
Prikaži sve

Nova bolest prezivara u Evropi

virus

Nova bolest prezivara u Evropi

uzročnik: Schmallenberg virus

Schmallenberg virus je prvi put otkriven u novembru mesecu 2011. godine kod goveda, na gazdinstvu u mestu Schmallenberg, u Nemačkoj, po kome je i dobio naziv. Za sada je dokazano da ovaj virus uzrokuje bolest kod goveda, ovaca i koza. Pored Nemačke, potvrđen je i u Holandiji, Belgiji, Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Luksemburgu, Velikoj Britaniji i Španiji.
Bolest se manifestuje nespecifičnim kliničkim simptomima kod odraslih goveda, ovaca, koza. Zaraženi mladunci se rađaju mrtvi, uglavnom sa malformacijama, ili uginjavaju posle rođenja.
Za sada nije dokazano da se bolest prenosi na ljude. Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), je sproveo preliminarnu procenu zoonotskog potencijala Schmallenberg virusa, koja ukazuje na to da je malo verovatno da će novi Ortobunyavirus uzrokovati bolest kod ljudi, ali u ovom trenutku to nije moguće u potpunosti isključiti.

ETIOLOGIJA

Schmallenberg virus pripada familiji Bunyaviridae, rodu Ortobunyavirusa i njegov genom ukazuje na to da se radi o virusu iz serogrupe Simbu, koja broji oko 25 različitih virusa.Nijedan od ovih virusa nije ranije otkriven u Evropi, ali se pojavljuju u Africi, Aziji, Australiji i Americi. Primarno se prenose putem vektora (insektima iz familije Culicoides), što ukazuje na to da je prenos virusa zimi ograničen. Horizontalno prenošenje sa životinje na životinju, ili prenošenje putem mesa i drugih proizvoda životinjskog porekla nije dokazano. Vertikalno prenošenje očigledno postoji, sa pojavom uginuća plodova, mrtvorođenosti ili uginjavanja nakon rođenja. Nijedan od virusa iz ove serogrupe se ne nalazi na listi bolesti Svetske organizacije za zaštitu zdravlja životinja (OIE).

Vrste životinja koje su prijemčive na SBV su: goveda, ovce, koze i bizoni. Viremija je jako kratka i traje 4-6 dana nakon infekcije, čime je dodatno otežana identifikacija virusa kod odraslih živih životinja.
Vuris je u inficiranom fetusu prisutan znatno duže, što olakšava dijagnostiku.
Vakcinacija za sada ne postoji. Za prirodni imunitet je dokazano da se kod srodnih virusa razvija izuzetno brzo.

EPIDEMIOLOGIJA

U zemljama u kojima je bolest potvrđena, kao i u suesdnim zemljama se sprovode epidemiološka, imunološka i virusološka istraživanja, i vrši se nadzor nad zdravstvenim stanjem ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama. S obzirom da je sezona jagnjenja i jarenja u toku, a i zbog postojanja vektora, očekuje se pojava novih slučajeva bolesti u narednom periodu.
Takođe, u laboratorijama se radi na razvijanju novih dijagnostičkih alata, tako da će biti moguće sprovesti praćenje blesti i širenje virusa ukoliko dođe do pojave novih slučajeva.

SIMPTOMI I PATOMORFOLOŠKI NALAZ:

Kod odraslih preživara se javljaju hipertermija, loša opšta kondicija, anoreksija, smanjenja proizvodnja mleka, pobačaji. Oporavak je brz i traje nekoliko dana, eventualno nekoliko nedelja.
Kod novorođenih jedinki se javlja ataksija, paraliza ekstremiteta, atrofija mišića, kraća donja vilica, poremećaji u ponašanju, slepilo.
Kod pobačenih fetusa su prisutne sledeće patomorfološke promene: arthrogryposis, hydrocephalus, ankylosis, brachygnathia inferior, torticollis, scoliosis.

DIFERENCIJALNA DIJAGNOSTIKA

- Kod odraslih jedinki:

  • bolest plavog jezika;
  • slinavka i šap;
  • bovina virusna dijareja;
  • groznica doline Rifta;
  • herpevirusna infekcija tip 1;
  • toksoinfekcija;

- Kod malformacije mladunaca:

  • genetski faktori;
  • bolest plavog jezika;
  • pestivirusi;
  • drugi viruse iz sero grupe Simbu (Akabana)

LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA

Izvršena je hitna nabavka dijagnostikuma za ovu bolest što će omogućiti brzu i pouzdanu dijagnostiku u Srbiji. Uzorci za ispitivanja: krv od odraslih jedinki, krv, serum i mekonijum od živih mladunaca, a od uginulih i mrtvorođenih promenjeno tkivo mozga, slezina i krv.
Vrši se izolacija virusa na kulturi tkiva, serološka ispitivanja (indirektna imunofluorescencija, test neutralizacije), PCR.

KONTROLNE MERE

Države EU, u kojima je bolest potvrđena, nisu uvele zabranu prometa živih životinja, mesa, mleka, niti drugih proizvoda i poluproizvoda životinjskog porekla.Takođe, nije uvedena zabrana prometa živih preživara koji potiču iz zaraženih područja, zato što ta mera nije prigodna u kasnijoj fazi bolesti, ako uzmemo u obzir informaciju o vrlo kratkom periodu viremije kod goveda (4-6 dana nakon infekcije).
Do sada se potvrđeni slučajevi smatraju posledicom infekcije u letnjem periodu (prisustvo insekata) što je razlog što nije uvedena mera zabrane prometa ni na zaraženim gazdinstvima. Ali, s obzirom da se očekuju novi slučajevi bolesti, zbog svega ranije pomenutog, vlasnicima životinja se savetuje da prijave sve slučajeve malformacija novorođenih jedinki, ili bilo kakvih drugih simptoma odnosno znakova bolesti.

NADZOR

U slučaju pobačaja ili nalaza mrtvoređenih mladunaca, preuranjenog partusa, mumifikacije fetusa, disfunkcije ili deformacije fetusa i novorođenih mladunaca, ataksije, paralize ekstremiteta, atrofije mišića, malformacije zglobova, tortikolisa, kifoze, kraće donje vilice, poremećaja u ponašanju i slepila, OBAVEZNA JE PRIJAVA SUMNJE na ovu bolest i uzorkovanje materijala za laboratorijska ispitivanja u nadležnom veterinarskom institutu.

Comments are closed.