Prvi patohistološki preparati u Veterinarskom specijalističkom institutu „Niš“
August 3, 2018
Čestitamo na odbranjenoj specijalizaciji
July 5, 2019
Prikaži sve

Čestitamo na odbranjenoj specijalizaciji

Dana 21.06.2019. godine, na Katedri za patološku morfologiju Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu, radnik Veterinarskog specijalističkog instituta „Niš“ iz Niša, dr vet. med. Ilija Jovanović, odbranio je specijalistički rad na temu „Morfološke karakteristike respiratornih bolesti svinja u intenzivnom uzgoju “, pod mentorstvom dr Ivane Vučićević. Komisiju za odbranu ovog specijalističkog rada su činili sledeći članovi: dr Ivana Vučićević, dr Sanja Aleksić-Kovačević i dr Miloš Petrović.

Kako respiratorne bolesti svinja predstavljaju glavni zdravstveni i ekonomski problem u intenzivnom uzgoju svinja danas, cilj ovog specijalističkog rada je bio da opiše morfološke manifestacije najvažnijih respiratornih oboljenja svinja, uzimajući u obzir njihovu multifaktorijalnu uslovljenost, počevši od vrlo složenih uslova savremenog uzgoja svinja, primarnih i sekundarnih specifičnih etiooloških faktora, nespecifičnih faktora, međusobne interakcije uzročnika, patogeneze i odbrambenih mehanizama organizma, pa sve do mogućnosti prevencije i suzbijanja, kao i mogućnosti koje patomorfološka dijagnostika pruža u dijagnostici i diferencijalnoj dijagnostici ovih bolesti. U ovom radu su opisane sledeće respiratorne bolesti svinja virusne i bakterijske etiologije: reproduktivno respiratorni sindrom svinja (PRRS), influenca svinja, cirkovirusna oboljenja svinja, aujeskijeva bolest, respiratorni oblik koronavirusog oboljenja svinja, enzootska pneumonija svinja, atrofični rinitis, pneumonije izazvane pasterelama, pneumonije izazvane bordatelama, pneumonija koju izaziva A. pleuropneumoniae – pleuropneumonija i pneumonije uzrokovane sa Haemophilus parasuis i Streptococcus spp.. Patomorfološke promene se vrlo često preklapaju kod različitih bolesti i najčešće su istovremeno virusne i bakterijske etiologije. Nespecifični faktori predisponiraju nastanak inicijalnih oštećenja ili pak doprinose daljem širenju već postojećih lezija. Same po sebi, patomorfološke promene nisu dovoljne za postavljanje etiološke dijagnoze, ali svakako su ključne jer usmeravaju dodatna dijagnostička ispitivanja.

Galerija slika

Comments are closed.